Apologeti Bosanske Rekonkviste: Domagoj Nikolić i Vinko Klarić

Piše: Emir Medanhodžić

Domagoja Nikolića i Vinka Klarića pratim duži period na medijskoj sceni i društvenim mrežama i prije desetak godina shvatio sam da nisu poznavaoci Bosne i njene historije i baštine kako se predstavljaju, posebno nakon objave Vinka, kada je muslimanski nišan iz Bakića kod Olova nazvao antičkim obeliskom, a Domagoj bosansku crkvu sa stećcima u Prijevoru kod Bileće nazvao pravoslavnom crkvom koju je navodno izgradio Hasan-paša Predojević svojoj majci, što je klasična mitološka velikosrpska laž.

Nastavak tih nebuloznih teorija je da su bosanski stećci iz ilirskog perioda, odnosno – samo neka nisu bosanski. Ta teorija se može srušiti kao kula od karata sa nekoliko teza kao što su: ako su ih pravili Iliri, zašto ih nema kod drugih ilirskih plemena – Histriana, Veneta, Liburna, Panona, Dardana, Dokleata; svi uzorci kostiju ispod stećaka datiraju iz srednjeg vijeka; kako su bronzanim oruđima klesali tvrdi kamen itd. Treća opasna teza je da pod plaštom nekog imaginarnog hrvatskog ilirizma obnavljaju Jugoslaviju (znamo kako su krvavo nastale i propale takve tvorevine), što je ustvari pacifikacija Bošnjaka pred novi genocid.

U posljednjoj knjizi Domagoja Nikolića i Vinka Klarića “Tamo gdje se skupljaju orlovi” otkrivaju se karte, pa postaje očigledno da su oni mogući apologeti Bosanske Rekonkviste (ponovnog osvajanja), koja se vodi protiv Bosne još od 16. vijeka putem pisanja knjiga, propagande i političke manipulacije. U ovoj knjizi su nabrojali sve te nazovi uvažene učene likove antibosanske orijentacije. Spisak je podugačak: od Mavra Orbina, Rittera Vitezovića, Ljudevita Gaja, bana Jelačića, Ivana Mažuranića, Petra Preradovića, Štrosmajera, Štadlera, Starčevića itd.

Da nije sve tako crno, u ovoj knjizi prijatno sam iznenađen da po prvi put spominju Crkvu bosansku, arijanstvo i islam, što dosad nikad nisu ni spominjali, pa pretpostavljamo da su pročitali našu knjigu “Od Batona do Kulina”, gdje smo detaljno opisali korijene, nastanak i razvoj Crkve bosanske i bosanske države.