Ekipa Fondacije “Čuvari baštine – Bassania” proteklog je vikenda boravila na području opštine Pale, gdje smo obišli nekoliko zanimljivih lokaliteta. Predvođeni našim prijateljem Vladimirom, prvo smo posjetili lokalitet Crkvište – mjesto gdje se nekada nalazila crkva za koju se vežu mnoge priče.
Crkvište se nalazi u selu Gornji Pribanj/Brdo. Smješteno je na zaravnjenom uzvišenju opasanom suhozidom, koje liči na ilirsku gradinu, dok se na samom platou nalaze ostaci nekadašnjeg objekta.
Na ovu lokaciju i danas dolaze pravoslavci i pale svijeće, vjerujući da se ovdje nekad nalazila pravoslavna crkva sv. Petra, koju su srušile Osmanlije prilikom osvajanja Bosne te od njenog kamena sagradili Begovu džamiju u Sarajevu. Prema jednoj legendi, i vrata s ove crkve su skinuta i ugrađena na džamiju.
S druge strane, Katolička crkva tvrdi da je tu bila katolička crkva sv. Petra, navodno jedna od prvih ili prva u župi Vrhbosna. Od lokalnog stanovništva čuli smo i priču da je svojevremeno paljanski svećenik s ove lokacije odnio jedan kamen te ga ugradio u katoličku crkvu na Palama.
Međutim, Crkvište je antički, ilirski fortifikacioni objekat te ranokršćanska arijanska i srednjovjekovna bosanska crkva. Istraživali su ga Đoko Mazalić, Šefik Bešlagić i Lidija Fekeža. Marko Vego je pogrešno locirao ovdje crkvu Sv. Petra bez ikakvih arheoloških dokaza, iako se ogradio stavljajući upitnik pored toponima Brda.
Crkviše je zasigurno dio kompleksa starog grada Hodidjeda. Pitanje tačnog ubiciranja ovog važnog grada još uvijek nije riješeno u našoj historiografiji, jer postoji više teza o tome gdje bi se ob mogao nalaziti. Njegov značaj je determinirala i geografija spajanjem Paljanske i Mokranjske Miljacke, na mjestu visoko iznad kanjona. Često se u historiografiji miješali toponimi Stari grad Dragulje, koji je na samom ušću Miljacki i na brdu Lipnica te Hodidjed koji je na zapravo lokaciji Brdo i Crkvište.
Višestrukim obilaženjem ove lokacije te evidentiranjem suhozida i malterisanih zidova pretpostavka je da je ovo lokacija starog grada Hodidjeda, a ne ona nad samim kanjonom, koja je ustvari bila osmanskih zatvor i osmatračnica. U prilog idu i obližnje nekropole stećaka koje možemo povezati sa sjedištem djeda, poglavara Crkve bosanske.
