Stari grad Koštun (poznat i kao Koštur ili Kastrum u Dabru) smješten je istočno od sela Dabrice, oko 12 km sjeverozapadno od Stoca, općina Berkovići, na krševitom uzvišenju iznad kanjona rijeke Radimlje.
Podignut je tijekom Justinijanove obnove carstva (oko 535), bez naknadnih gradnji ili preinaka, kako navodi Dimitrije Sergejevski. Oblik pravougaonog trokuta (hipotenuza ~200 m, katete ~75 m), zidovi debljine oko 2 m, visine približno 6 m. Sastoji se od glavne utvrde s dvjema kvadratnim i jednom okruglom kulom te širokog podgrađa od preko 1 ha.
Zidinama dominira tehnika opus spicatum (“riblje kosti”), dok fasada sadrži pravilno obložene kamene kvadre. Kule i zidovi izrađeni su od velikog lokalnog kamena.
Smatralo se dijelom Justinijanovog limesa, povezano putem s Blagajem, Stokom i Nevesinjem. Postoji mogućnost da odgovara Dobriskiku iz bizantskog izvora De Administrando Imperio (948. g.).
Srednjovjekovni plemići Sankovići upravljali su područjem, da bi nakon njihove propasti 1404. prelazio pod vlast obitelji Kosača.
Lokacija je bila naseljena još u bronzanom i željeznom dobu – nađeni su ostaci keramike i tumula, što je ukazivalo da je Koštun nastavio tradiciju pretpovijesne gradine.
Smješten je na litici s tri strane, s pogledom na duboku kanjonsku dolinu Radimlje, dok se južno uzdižu planine Hrgud i Snježnica. Ulaz je bio s zapadne strane, između dvije kvadratne kule; vidljiv je i opkop, kretanja epskih fama, poput “naopako potkovanih konja” koji su navodno odnijeli blago prema Dubrovniku.
Koštun je 2004. proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Ispod Koštuna nalazi se zatvoreni rudnik boksita, koji je svojom jalovinskim otpadom narušio prirodni ambijent i vizuelni doživljajm kao i pogled na ovaj stari grad.
